Skracenice u oznacavanju streljiva (Bullet acronyms)

[jolly]

Malo sam istrazio po internetu za specificne tezine.

naravno, vejrojatno da svaka varijanta crnog baruta, ili onog bezdimnog ima svoju specificnu gustocu, ali za svrhu navedene problematike i ovo ce biti ilustrativno.

Crni Barut: specificna tezina 1.6 do 1.8
Bezdimni dvobazni barut: 1.2 do 1.6

Dakle, crni je vece specificne tezine.
i tu smo enigmu oko 45-70, dakle, rijesili!

Woolf, imas vise iskustva - jel ti se cini logicno?

[Woolf Blaser]

Apsolutno! Cak sam iznenadjen, tj mislio sam da je razlika veca. 2-3 greina baruta kod
karabinskog streljiva jako puno znaci, a vazes ga u 0,1 grein, i tu moras biti precizan, tolerancije
su manje, tako da tu nikakve mjerice ne dolaze u obzir.

Upravo barut,tj svojstva crnog baruta i kordita su bili glavni razlog nastajanja velikih kalibara.
Naime, zbog njihovih svojstava nije bilo moguce postici vece brzine od 500-600 m/s, ali
nista ih nije sprecavalo da povecaju kalibar (masu i tezinu). Tako da su i uz relativno male
pocetne brzine imali dovoljno energije za ono sto su trebali.

Kako je tehnologija napredovala, tako su se povecavale brzine i smanjivala masa.
,Istina, je i u ovome slucaju negdje u sredini, a najbolji dokaz tome je da je do danasnjeg
dana bio i ostao najbolji Europski kalibar (kada se sve uzme u obzir, brzina, masa, kolicina baruta,
energija koju postize, trajektorija, pa i velicina metka...) Njemacki kalibar 9,3-64 ! U tome
se slazu kako strucnjaci RWS-a, tako i strucnjaci Norme, Federala...Naravno,ovo sto pisem
je u kontekstu lova.

[jolly]

Upravo barut,tj svojstva crnog baruta i kordita su bili glavni razlog nastajanja velikih kalibara.
Naime, zbog njihovih svojstava nije bilo moguce postici vece brzine od 500-600 m/s, ali
nista ih nije sprecavalo da povecaju kalibar (masu i tezinu). Tako da su i uz relativno male
pocetne brzine imali dovoljno energije za ono sto su trebali.

S tim da je prvo znacajno smanjenje kalibra zabiljezeno u Americkim kolonijama (prije americke revolucije), ali iz drugog razloga.
Dosli do zakljucka da ne obiluju olovom (?), odnosno ni crnog baruta nije bilo u prevelikom obilju - pa su poceli raditi puske u kalibrima 0.45, 0.50 da smanje potrosnju sirovina. Odnosno, smanjili na tu mjeru sa kalibra 0.70, 0.80 pa i veceg, na navedeni 45, 50.
Za nihovu divljac iz onog doba - sasvim dovoljno. A nove puske manjeg kalibra dobile su popualrni naziv "squirrel rifle".

Poput puske Kentucky pensilvania...

Sve skupa, ovo sta kazes ima smisla.
Enghleska Lee enfield 303 se u burskom ratu punjena streljivom sa korditom pokazala inferiorna pred mauserom 7x57 koristenim od strane boera.

[Woolf Blaser]

7-57 takodje zauzima znacajno mjesto u lovackoj povijesti. Jedan poznati Africki lovac je
svojevremeno odstrijelio preko tisucu slonova s tim kalibrom!? Osobno...ne bi mi palo na
pamet s tim kalibrom loviti slona! Ali ti lovci su imali nesto sto mi nemamo...bili su na ,ti, sa
prirodom...isto kao i Kanadski Inuiti i druga autohtona plemena...naime...njima je dozvoljeno
bilo kada,u bilo koje doba, loviti bilo koju zivotinjsku vrstu koja tu obitava, bez bilo kakvog ogranicenja!?
Kada sam pitao kako to da imaju bas takvu (apsolutnu) privilegiju za odstrel (cak i vrste koje
su inace zakonom zastine),odgovor je bio vrlo jednostavan i jasan; ,Oni su ti koji jako paze
sto rade,!!! Njihov omiljeni lovacki kalibar, gotovo predmet obozavanja, je (sto je meni nevjerojatno),
je 22 WMR!!! Kao sto rekoh, oni su sa prirodom na ,ti,, a daljine (citaj, blizine) na kojima love
medvjede su jezive!

[jolly]

7-57 takodje zauzima znacajno mjesto u lovackoj povijesti. Jedan poznati Africki lovac je
svojevremeno odstrijelio preko tisucu slonova s tim kalibrom!?

Ovo je djelomicno tocno, njegov visegodisnji odstrel jest iznosio cesto citiranih 1000 slonova, a 7-57 mu je bio omiljeni kalibar, medjutim ne i jedini. Koristio je cak i 6.5 mm, i engelski 303, ali je u svojim tektovima naglasio da mu se nekako za slona cini da 7x57 sa zrnom od 173 graina daje najbolji prostrel, probojnost na slonu.

Rijec je engleskom lovcu W.D.M. "Karamoja" Bell.

U Vancouveru, kad si vec spomenuo domoroce, sjecam se da su mi lokalni pricali kako je sezona lova na jelena za indijance u trajanju oko 7 mjeseci, a za bijelce, nekih 15-tak dana. Indijanci takodjer imaju dozvoljeno barem duplo vise metara mreze za opasivanje rijeke u doba lososa.

[Woolf Blaser]

Na taj nacin im Drzava zeli kao nadoknaditi nepravdu koja im je kroz povijest nanesena, ali
domoroci se jednostavno ne mogu nositi s ovim vremenima...alkohol,droga, najveca stopa
samoubojstava...malo tko se uspije afirmirati!

Inace, 7 mm zrna imaju veliku probojnu moc...dok sam koristio 7 mm Rem Mag i 7-66 SE v. Hoffe,
imao sam dosta problema, zrno prodje kroz tijelo divljaci, a sva ta silna energija zavrsi u zemlji!
Dobri su rezultati bili sa teskim zrnima, Rem Core Lokt PSP (pointed soft point, 175 grs),
Wodleight 170 grs, a najbolje mi se pokazao TIG Brenneke (torpedo ideal geshoss,177 grs), koji
sada ima oznaku ID Clasic. Porazavajuci su bili rezultati sa Hirtenbergerovim ABC (Avcin Bullet Cartridges),
10,2 gr, kojeg je konstruirao Slovenski prof. Avcin). Zanimljivo s tim zrnom je bilo da kolege koji su lovili
sa 7-64 imali su dobre rezultate i zrno se pravilno otvaralo, ali u 7 mm Rem Mag usljed velike
brzine dogadjalo se da se ,krilca, ili kako su ih popularno tada zvali ,ovnovski rogovi, jednostavno
odlome prilikom udara u tijelo divljaci i rezultat bude kao da je pogodjena zrnom FMJ ( Full Metal
Jacked) , tj vojnim zrnom.

[jolly]

Vidis sad kad si spomenuo TIG vidim da ga na prvoj listi sta sam je stavio na pocetku threada - nema,
pa samo da prepisem i dodam na listu:

TIG - torpedo ideal geschose (Brenneke), fragmentacijsko zrno
TUG - torpedo universal geschose (Brenneke), ekspandirajuce, deformirajuce zrno
TOG - torpedo oprimal geschose (Brenneke), ekspandirajuce, deformirajuce zrno
TAG - torpedo alternative geschose (Brenneke), bezolovno

Sta si jos ono spomenuo, aha:
ABC (Avcin Bullet Cartridges) ??? za ovo nisam uopce cuo, jel to unutar CIP standarda, ili je wildcatter?

[jolly]

Na taj nacin im Drzava zeli kao nadoknaditi nepravdu koja im je kroz povijest nanesena, ali
domoroci se jednostavno ne mogu nositi s ovim vremenima...alkohol,droga, najveca stopa
samoubojstava...malo tko se uspije afirmirati!

Imam prijatelje amerikance, stariji ljudi. Imaju dvoje svoje djece, i dvoje posvojeno (indijance).
Djeca su im odrasla u istim uvjetima, ista skola, iste mogucnosti.
Dvoje vlastite djece, uspjesno, zavrsilo skolu, posao, obitelj, karijera.
Posvojena djeca, problemi od socijalizacije, preko skole, do zdravlja u srednjoj zivotnoj dobi - uslijed genetski nasljednih bolesti / poremecaja. Secer, depresija, sizofrenija - ma ne znam vise sto mi nisu nabrojali.

Kad smo pricali, rekli su mi da je alkohol toliko unistio indijance u 19 stoljecu, toliko su bili neotporni da im je navodno to utjecalo na neke genetske poremecaje, postoji cak i znanstveni naziv / dijagnoza za to - medjutim zaboravio sam naziv.

Negdje sam prije dosta vremena citao o razlicitima kulturama, ovisnosti i posljedicama. Ostalu mi u sijecanju da su (sociolozi??) ustvrdili da su bijelci otporni na alkohol i ovisnost o alkoholu, a indijanci na droge i ovisnost o njima, naravno ne govoreci o pjedinim slucajevim i iznimkama kojih ima.

Tumacili su ovako: mi smo pod utjecajem krscanstva tradicionalno konzumirali alkohol (vino, kristova krv), kasnije i ostala alkoholna pica, sto nam je stvorilo svojevrsnu kulturolosku, gotovu genetsku otpornost na ovisnost, makar samo u tolikoj mjeri da nam ne unisti civilizaciju i opce drustvene odnose. Medjutim, kroz taj civilizacijski razvoj - nismo imali kontakta sa drogama, na koje smo neotporni pa puno lakse stvaramo ovisnost na droge, koja u konacnici postane socijalni i drustveni problem.
Mislim da su prve droge dosle dosta kasno u nasu civilizaciju - uvozom opijuma sa dalekog istoka, i masvonijom pojavom koristenja morfija pogotovu nakon ww1

Kod indijanaca, oni su pak bili kroz svoju civilzaciju i religiju uzimati kojekakve prirodne droge, poput mekote (ili kako se vec zove ona droga od kaktusa), i kroz stoljeca su razvili otpornost na ovisnost na narkotike, medjutim - kako asoultno nisu imali u svojoj proslosti kontakta sa alkoholom, to ih je pomelo u 19 stoljecu, plus konstanto protjerivanje, i prakticki genocid.
(A sto nije bio slucaj u Kanadi, ni u British columbiji)

[Woolf Blaser]

Sjevernoamericki Indijanci uopce nemaju enzime za razgradnju alkohola i imaju najvecu stopu
dijabetesa...ali to je za mene tabu-tema, jel sam za to glup ko k...., a osim toga to je zenina struka..
pa radi mira u kuci...tj da ne budem predmet zajebancije...

ABC je zrno za koje je ,poligon, za ispitivanje bilo danasnje loviste ,Podunavlje-Podravlje XIV/X, a
kojim je prije gospodarilo (za bivse juge) Lovno, sumsko gazdinstvo Kosutnjak(poslije Jelen) Beograd!
Konstruirano od strane prof. Avcina iz Slovenije. Zrno ima konusni oblik, urezan jedan siroki prsten na
valjkastom dijelu(radi smanjenog otpora u cijevi,jel je zadnji dio potpuno monolitan, tesko ga je stlaciti,
izaziva povecana naprezanja i pritiske u cijevi), prednji,konusni dio je supalj, urezana su mu cetiri reza,
zbog toga da se istovjetno otvori (kao djetelina s cetiri lista) i zaliven je nesto mekse legiranim olovom,
a kada se je deformirao prilikom udara u tijelo divljaci imao je povrsinu 2 puta u odnosu na kalibar!
Uglavnom, impresije lovno-tehnickog osoblja su bile pozitivne i bili su odusevljeni s novim zrnom, jel su
gotovo u pravilu imali cisti prostrijel i jaki krvni trag i jos su smanjili postotak izgubljene divljaci, za
koju je bila do tada neka prihvatljiva tolerancija do 5 posto, a odstreljivali su u sezoni oko
1300 grla jelenske i crne divljaci.

Hirtenberger je otkupio patent od pro. Avcina na odredjeni vremenski period i ponudio na trzistu
u dvadesetak standardnih i magnum verzija streljivo sa ABC zrnima. Ujedno, njihovo streljivo, u
kalibru 7-64, s ABC zrnom od 10,2 grama postao je ,sluzbeni, metak koji se koristio dugi niz godina.
Poslije su na vidjelo izasle i mane toga zrna, naime, svake 3-4 sezone su morali mijenjati cijevi.

Prof. Avcin je umro, a da nije obnovljen ugovor o koristenju patenta sa Hinterbergom (ili nekim
drugim), a s time se i ugasila proizvodnja zrna koje je izazvalo najvise kontraverze u strucnim
i lovackim krugovima.

[Woolf Blaser]

Vidis sad kad si spomenuo TIG vidim da ga na prvoj listi sta sam je stavio na pocetku threada - nema,
pa samo da prepisem i dodam na listu:

TIG - torpedo ideal geschose (Brenneke), fragmentacijsko zrno
TUG - torpedo universal geschose (Brenneke), ekspandirajuce, deformirajuce zrno
TOG - torpedo oprimal geschose (Brenneke), ekspandirajuce, deformirajuce zrno
TAG - torpedo alternative geschose (Brenneke), bezolovno

Sta si jos ono spomenuo, aha:
ABC (Avcin Bullet Cartridges) ??? za ovo nisam uopce cuo, jel to unutar CIP standarda, ili je wildcatter?

U njihovom koncernu jos imas EVO (Evolution)
KS (Kegelspitz)
TMR ( teilmantel rundkopf)
H-Mantel ( u mom kraju poznatiji kao ,Drek-mantel,)
TOG mi je jako dobar, zrno vrlo velikog balistickog koeficijenta, precizno, vrlo dobro
uradjena ogiva, ima prsten kao TIG (ID Clasic) i TUG ( UNI Clasic), koji ima efekat prilikom
udara u tkivo/prepreku kao lohajzna...jedno od novijih zrna koje me odusevilo...bilo bi mozda
jos bolje da mu je mantel od ,osiromasenog, celika kao od TIG-a ili TUG-a, ali vjerojatno zbog
izrazito siljate konstrukcije to nije dobro rijesenje.

[Woolf Blaser]

Meni je i dalje nevjerojatno da u ovu ,cauricu, stane 70 grs baruta!?

[jolly]

Woolf, kad si vec stavio sliku, reci s cime je konkretno to punjeno?

[Woolf Blaser]

Odakle da ja to znam!!!??? Ovo je factory Hornady metak!!! Jedino sto mogu reci za njega
da je namijenjen za lever action oruzje, tj za oruzje koje ima spremnik za streljivo napravljen
na taj nacin da ide metak iza metka,tj vrh metka (zrno) dodiruje ,dance, (prakticno kapislu) metka
ispred!!! S obzirom da to nije bas ,sigurno, ovo zrno koje je Hornady konstruirao ima vrlo
mekani (kao da je od gume) vrh. Inace je uloga tog plasticnog vrha da zrno ima veci B.C.,
(balisticki koeficijent), jel, sto zrno ima veci B.C. , ima bolju trajektoriju, tj manji otpor zraka,
manje se gubi brzina i energija i manje je osjetljivo na bocni vjetar i turbulencije zraka,

Naravno, nemam pojma kakvi je barut, ni koliko ga ima, mogu samo predpostavljati, a s
obzirom da ne guglam, onako cu, iz glave; po obliku caure mora biti brzi barut, poput Kemire
N -133/ N-135, ili Norme 903/903-B, ili IMR 4315...Uglavnom, sa tim zrnom, sa 70 grs
baruta...taj metak bi morao imati energije kao 416 Rigby, a on nema ni pola...

[jolly]

Pa sam si sve napisao.

Pazi sad:

Cuj, kako ja citam izmedju redova, a uzimajuci u obzire sve prethodne cinjenice koje smo iskopali - ja bih rekao da taj metak nema 70 graina bezdimnog baruta.

Baza metka je konstrukcija (cahura) koja prima 70 graina crnog baruta, i ima takvu zapremninu, nomenklatura je 45-70 (za crni) ali bezdimnog su ocito stavili daleko manje u grainama, jer osim sto je daleko jaci, bezdimni je i manje specificne tezine pa nit se moze staviti jer ima vecu zapremninu, niti je preporucljiov jer je jaci.

Kako smo napisali prethodno: oznaka je ostala iz 19 stoljeca, ali sadrzaj se promjenio.

Jesmo li napokon rijesili taj dio misterije?

Ostaje naravno pitanje, ako nije 7o graina crnog, koliko je onda bezdimnog.... A ko ce ga znati...

[zhrvoje]

Ovo je vec teski offtopic al ajde da vam pomognem.
Po Vihtavouri reloading manualu ed 9, max load u 45-70 sa 350 grs zrnom je 53.4 grs baruta N-130.

[jolly]

Hvala ti zhrvoje. Mislim da uopce nije offtopic. sasvim si me solidno nadopunio.

[Woolf Blaser]

Bravo Hrvoje! Sad sve ima smisla! Kao sto su odredjivali recimo u sacmaricama cal. recimo
16, dakle, kada od jedne unce olova izlijes 16 potpuno jednakih kugli, promjer jedne kugle
odgovara promjeru cijevi cal. 16!
Znaci kad su konstruirali ovaj metak, zapremina ove caure je bila tolika da je u nju stalo
(napunjenu do vrha) 70 grs crnog baruta.
Eto...vise ljudi, vise zna!

[zhrvoje]

Jolly negdje si spomenuo da bi dobro doslo u ovu temu.
Burning rate chart najpoznatijih bezdimnih baruta iz Vihtavuori reloading manuala...
Nadam se da ce se dobro vidjet...

[Woolf Blaser]

Koje je to idanje!? 7 ili 8?

[zhrvoje]

deveto...